Spiskove plemića novouvedenih (od 2013 do danas) u pravo pogledajte ovdje: Bosanski vitezovi, baroni, grofovi, vojvode, kao i Ilirsko plemstvo.

JAVNI POZIV ZA UPIS U REGISTAR PLEMIĆKIH PRAVA NA ZEMLJI

ŠTA JE REGISTAR PLEMIĆKIH PRAVA?

U najkraćem, Registar plemićkih prava ili Registar plemstva je evidencija živih imovinskih i dr. prava uvedenih od samog početka suvereniteta Bosne u XII v., a koja se nikad nisu ugasila jer je došlo do prisilne uzurpacije suvereniteta oružanom okupacijom s višestukim regicidom - prvi put 1527 g. formiranjem prve okupacione administracije Eyaleta Bosna. Potom se uzurpacija nastavila prenosima na međunarodnopravno ispravan način. Time nije nastupila ni zastara plemićkih i dr. prava uključujući pravo na nepokretnosti. Pri tome je važno znati da je tzv. društvena svojina, koja učestvuje s preko 60% u ukupnim teritorijalnim interesima Bosne i Hercegovine, ustvari sofizam za Kraljevsko zemljište (Royal Lands). A to je zapravo međunarodnopravna kategorija koja obuhvata cjelokupnu teritorijalnu svojinu nekog suverenog monarha: sve nepokretnosti i pokretnosti (bilo da su samostalno unešene u ukupnu masu, ili proistekle iz eksploatacije obuhvaćenih nepokretnosti).

NjV dr. Omerbašić postavio je pretenziju na, a potom u međunarodnopravno propisanoj proceduri i preuzeo, suverenitet od rimskog pape koji je bio de jure uzurpator suvereniteta po osnovu lažnog testamenta princeze Katarine Kosača ud. Kotromanić (a koji testament ne važi). Bosnu su u međuvremenu rimske pape rentale stranim okupacionim silama za ogromne svote koje su papama isplaćivane avansno kao i u učešću od okupacione dobiti. Temeljem prenosa suvereniteta na dr. Omerbašića, sada i nasljednici drugih vlasnika imovine uzurpirane im od vremena prve okupacije stiču pravo na povrat te imovine. Pri tom treba znati da, po odredbama međunarodnog prava, za svaku zemlju bez obzira je li monarhija ili nije, nosilac rojalističkog prava na suverenitet - u ovom slučaju NjV dr. Omerbašić - ujedno predstavlja i vrhovni autoritet za pitanja u oblasti imovinsko-pravnih odnosa proistekla iz dinastičkog i plemićkih prava.

Stoga u cilju kompletiranja baze podataka o živim pravima na plemićku imovinu u Pravoj Bosni (bivša BiH i njeni teritorijalni interesi), NjV poziva nasljednike uzurpiranih plemićkih prava, da popunjavanjem donjeg obrasca izvrše zvaničnu prijavu i time podnesu zahtjev za oživljavanje prava na upis udjela u tzv. društvenoj imovini. Ovdje treba spomenuti da otomanske tapije ne predstavljaju osnov za restituciju u Bosni jer su bile dokaz posjeda (koji se vrlo često mijenjao uglavnom s oficira na oficira kao nagrada za vjernost) a nikad vlasništva - koje je u zemlji uzurpiranog suvereniteta ("nadvlasništva nad svom imovinom") bilo isključivo u rukama sultana. Posljedično, radi te nemogućnosti da tapijski posjednici ikad ostvare trajnost - sve restitucije osim one po pretenziji NjV su međunarodnopravno ništavne i "važe" tek do neke naredne neprilike u kojoj bi (ratovima, okupacijama ili diktaturama iscrpljivanom) narodu u nekoj novoj "agrarnoj reformi" neko opet pretumbao ukupnu imovinsku masu... Više informacija o pravnom osnovu za upis u Registar možete saznati iz Ustavnih akata.

UPUTSTVO ZA PRIJAVLJIVANJE U REGISTAR

Molimo unesite što tačnije i detaljnije opisne podatke. Ako imate pisane i/ili grafičke dokaze plemićkog prava vašeg roda, molimo da iste dostavite na dole opisani način putem emaila. Ovo mogu biti scanovi povelja, zatim grafički ili digitalni prikazi vašeg porodičnog stabla, te druge informacije vezano za ostvarivanje prava na povrat imovine po osnovu plemićkih prava. Svi prilozi moraju biti isključivo iz nezavisnih izvora, kao što su: imovinsko-pravni dokumenti, historijske knjige, naučni radovi, matične knjige te sudski i dr. registri, itd.  Grbovnici ne čine isključivi dokaz plemićkog prava. Takođe, plemićko pravo stečeno 1527 i kasnije u Bosni može se priznati samo ako ne postoji preklapanje s istim pravom (na većinom isti posjed) od prije 1527, i ako nosilac prava prihvata isključivo bosanski suvereni sistem gradacije plemstva (npr. grof umjesto beg, baron umjesto aga, itd.). Plemićka prava u Kraljevini ostvarena 1527 i nakon ovog datuma restitucije, ne mogu ni svojim ukupnim brojem titula niti svojim ukupnim teritorijalnim zahvatom preći 50% ukupnih plemićkih prava na nivou Kraljevine. Važno: nakon što unesete plemićka prava u Registar, zabilježite URL adresu svog unosa na kojoj ćete onda imati priliku da naknadno mijenjate odnosno dopunjavate svoj unos. Čuvajte URL adresu svog unosa na sigurnom. Za detaljno uputstva o načinu slanja priloga vidite dodatne napomene ispod.

    NAPOMENE

    Priloge šaljite kao scan u PDF formatu na email adresu registar@kraljevskaporodica.ba s email adrese koju ste koristili kod unosa u Registar. U poruci navedite ime i kontakt nosioca plemićkog prava, kao i svoje ime i kontakt ako ste opunomoćenik. Za istinitost unosa i autentičnost priloga odgovara podnosilac.

    Prilozi se dijele na dvije kategorije:  PRIMARNI - originali ili ovjerene fotokopije/prevodi ovlaštenog sudskog tumača: povelja, ugovora, povjerljivih dokumenata neke vlade s isteklim rokom tajnosti, izvoda iz matičnih knjiga i sl. registara vlasništva;  SEKUNDARNI - dijelovi recenziranih historijskih knjiga (osim udžbenika) koji se odnose na pravo koje se upisuje u Registar, recenzirani naučni radovi, prijedlozi porodičnog stabla izrađeni u okviru naučnih studija (ili namjenski za vaš rod ako je stablo izradio priznati autoritet za historiju i heraldiku s kojim nosilac prava nije u srodstvu ni braku), ažurirane katastarske skice ili dr. službeni ažurirani geografski prikazi teritorijalnih aspekata plemićkog prava sa naznačenim teritorijama na koja upisani plemićki rod polaže pravo (osim vodenih površina-akvatorija, koje sve i uvijek pripadaju Kruni tj. državi). Grbovnici ne predstavljaju dokaz u postupku oživljavanja plemićkog prava.

    Privatnost podnesenih informacija (ličnih podataka i sadržaja unosa u Registar) je zagarantovana. Podnesene informacije se ni pod kojim okolnostima i ni na koji način ne dijele s trećim stranama, a budući da je Bosanska Kraljevska Porodica iznad svih jurisdikcija - ni s bilo kojim segmentom vlasti (međunarodnopravno bivše) Bosne i Hercegovine (mađ. Prinčevata Bosna) koju je naslijedila Druga Kraljevina.

    Rok za upis ne postoji, ali se ažuriranje Registra radi utvrđivanja preklapanja prava vrši svakih 3-5 godina. Za upis u Registar se ne naplaćuje naknada.

    NAPOMENA ZA PRAVNE OPUNOMOĆENIKE: original ili ovjerenu fotokopiju (ili prevod ovlaštenog sudskog tumača ako je original sročen na stranom jeziku) svoje punomoći dostaviti poštom na adresu: Bosanska Kraljevska Porodica - Vijeće za plemićka prava. poštanski pretinac br. 1, Sarajevo

    ULAZ ZA ČLANOVE KRUNSKIH VIJEĆA  -  CROWN COUNCILS MEMBER ENTRANCE

ekologija.org

Earthquake prediction & monitoring
Quake Forecast: www.seismo.info


yellowpages.ba


World largest hosting provider